Obilježava se od 2008. godine, kada je 2. travnja uvršten u kalendar Svjetskih dana Ujedinjenih naroda. Glavna skupština Ujedinjenih naroda je odabrala 02. travnja za obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, čime želi skrenuti pozornosti javnosti diljem svijeta na sve veći problem ovoga složenog poremećaja koji se kod pojedinaca najčešće razvije u prve tri godine života i uglavnom traje do kraja života. Prema nizu istraživanja su osobe s autizmom i njihove obitelji posebice vulnerabilan dio populacije koji zahtijeva sustavna rješenja.
Autizam je prvi put identificiran 1943. u SAD-u. Istodobno, njemački znanstvenik, Dr. Hans Asperger opisao je blaži oblik bolesti koji je danas poznat kao Aspergerov sindrom.
Poremećaj iz spektra autizma je razvojni poremećaj koji utječe na čovjekov način komunikacije, odnose s drugim ljudima te na okolinu. Način na koji utječe na ljude razlikuje se od osobe do osobe te ovisi o dobi te intelektualnim sposobnostima. Osobe s poremećajima iz spektra autizma mogu imati različite vrste teškoća i u različitim mjerama – od teških oblika do visokofunkcionalnog autizma kod djece i odraslih osoba s prosječnom ili visokom razinom inteligencije – iako još uvijek s teškoćama u komunikaciji i socijalizaciji.
Osobe s autizmom vide, čuju i osjećaju, ali te dojmove teško sklapaju u smislenu cjelinu, pa se stoga povlače u vlastiti svijet u kojem nalaze sigurnost. Stoga osobe s autizmom imaju poteškoća u izražavanju svojih osjećaja, želja, potreba, sposobnosti i problema s kojima se svakodnevno bore, a što se odražava na njihovo ponašanje koje može biti vrlo neobično. Da bi bolje razumjeli osobe s autizmom te njihovog jedinstvenog pogleda na svijet, uz istovremeno podizanje svjesnosti o poremećaju iz spektra autizma, pomoći će edukativni film „Događaju se čudesne stvari“ – svakako pogledajte:
Osobe s poremećajem iz spektra autizma imaju teškoće u komunikaciji i socijalnim odnosima te se nerijetko opiru svakoj promjeni navika. Njihovo ponašanje obilježava nezainteresiranost za druge, mehaničko ponavljanje pojedinih pokreta ili radnji te neuobičajeno vezivanje za neki predmet.
Međutim, neka djeca pokazuju iznimne motoričke, matematičke, glazbene, likovne i druge vještine.
Život osoba s poremećajem iz spektra autizma nije lak te se suočavaju s nizom životnih poteškoća. No, svi mi možemo značajno pridonijeti poboljšanju kvalitete njihova života. Primjerice, uputiti svoju djecu da pozovu dijete s autizmom u igru, na druženje ili na rođendan – djeci, kao i njihovim roditeljima, to će puno značiti!
—–
“Ako me vidite na ulici, igralištu ili u trgovini izgledat ću Vam kao i svaki drugi dječak ili djevojčica.
Ukoliko pokušate uspostaviti kontakt sa mnom, može se dogoditi da Vas uopće ne pogledam, potpuno Vas ignoriram ili reagiram tek na dulje inzistiranje. Čujem Vaše pozive, ali možda Vam ne odgovaram jer ne govorim. Ako i govorim može se dogoditi da o sebi govorim kao o nekom drugom ili da stalno ponavljam iste riječi.
Teško mi je u gužvi, dok čekam red, kad ne razumijem što se događa ili što se od mene traži. Tada mogu početi i vikati i plakati, a mogu čak i nenamjerno ozlijediti sebe i druge.
Imam pokrete, interese i navike koji su Vama nerazumljivi, a koji mene smiruju. Često mašem rukama, igram se prstima, njišem se, ponekad ispuštam nerazumljive glasove, a često pijem npr. samo žute sokove ili jedem bombone samo zelene boje. Imam svoju rutinu i jako me uznemiruje njeno narušavanje.
Znam se zaigrati, ali ja se igram na drugačiji način. Često se igram sam – kotačima automobila, ključevima, svjetlucavim predmetima, a ponekad se igram i uvijek istim stvarima i to uvijek na isti način. Potaknite me na zajedničku igru!
Ali, možda ću Vas i iznenaditi nekom svojom vještinom – besprijekornim slaganjem složenih puzzli, sviranjem klavirskih izvedbi, izračunima složenih matematičkih operacija, svojom izdržljivošću ili motoričkom spretnošću.
Mojim roditeljima je teško jer sve u obitelji funkcionira prema mojim potrebama. Ja nisam neodgojeno dijete. Ja imam AUTIZAM.”
