Biti roditelj u 21. stoljeću nije nimalo lak zadatak: sa svih strana nas okružuju konzumerizam, površnost i velika moć digitalnih medija. Lako se izgubiti u tom užurbanom svijetu u kojemu se sve rjeđe cijene tradicionalne vrijednosti i vrline poput empatije, suradnje, tolerancije, marljivosti, odgovornosti i obrazovanosti. U medijima više pažnje dobivaju oni koji namjerno ili slučajno šokiraju svojim nemoralom negoli pak uspješni znanstvenici, izumitelji i svi oni zbog kojih se ponosimo što smo pripadnici ljudske civilizacije.
U odgojno-obrazovnim ustanovama se također primjećuju negativne posljedice medijskog utjecaja na djecu. Pretjeranim izlaganjem djece ekranima i neprimjerenim sadržajima usporavamo i trajno narušavamo njihov tjelesni i psihomotorički razvoj, socio-emocionalni razvoj, spoznaji razvoj te razvoj u području govora, komunikacije, izražavanja i stvaralaštva.
Ono što možemo učiniti, kao roditelji 21. stoljeća je ograničiti vrijeme provedeno pred ekranima i povećati vrijeme provedeno s djecom u aktivnoj igri, čitanju i razgovoru s djecom. Čitanje djeci od najranije dobi neizmjerno je važno, a u nastavku ćemo navesti nekoliko najvažnijih teza vezanih za čitanje djeci rane i predškolske dobi prema dosadašnjim istraživanjima.
- Roditelji imaju značajnu ulogu u razvijanju čitalačkih navika: ako djeca imaju priliku vidjeti odrasle da čitaju, vjerojatnije je da će i sama razviti čitalačke navike i vještine (Pergar i Hadela, 2020).
- Dijete od malih nogu uči o svijetu oko sebe, čuje zvukove i glasove, a iako ne razumije njihovo značenje, osluškuje ton, način na koji se izgovaraju te tako i samo započinje stvarati zvukove (Pergar i Hadela, 2020).
- Slušajući odrasle kako čitaju i čitajući zajedno s njima, dijete uči nove riječi, stvara rečenice i priče, obogaćuje svoj rječnik i razvija vještine čitanja.
- Uz obogaćivanja rječnika i govora, čitanje djeci omogućuje i mašti te kognitivni i emocionalni razvoj.
- Kada djeca i odrasli čitaju zajedno, to stvara posebnu vezu i prisnost, jača emocionalne veze i stvara posebne emocionalne trenutke za dijete, kao i odraslu osobu (Stričević i Čunović, 2013).
- Pričanjem priča djetetu predškolske dobi razvija se djetetova pozornost, vještina slušanja te razumijevanje da priča ima početak, sredinu i kraj (M. Čudina-Obradović, 2008).
- Rano čitanje omogućuje djetetu bolji razvoj rječnika, da djeca koja dolaze iz siromašnih obitelji ranim čitanjem mogu nadoknaditi određene obrazovne nedostatke; odnosno mogu poboljšati svoj kognitivni i govorni razvoj (Stričević i Čunović, 2013).
- Djeca koja su premala za razumijevanje smisla priče mogu biti umirena glasom roditelja koji mu čita. Za bebu i roditelja su to posebni trenuci povezivanja, bliskosti, opuštanja i ugode. Za bebe je izuzetno važno slušanje različitih zvukova i glasova, te njihovo ponavljanje, a korisno je i mijenjati visinu, jačinu i ton glasa tijekom čitanja kako bi se djetetu omogućila pomoć u razvoju receptivnog rječnika i slušne osjetljivosti (Debeljak, 2021).
- Dakle, čitanje od rane dobi, osim što utječe na akademska postignuća, čitanje utječe i na kognitivni razvoj, razvoj socijalnih vještina, emocionalni razvoj, razvoj jezika, potiče pamćenje i pažnju, razvija maštu, jača samopouzdanje, kao i vezu između djece i odraslih (NRES, 2017. prema Pergar i Hadela, 2020).
- Čitanjem informativnih knjiga (enciklopedija) kod djece se potiče radoznalost i širi se njihovo znanje o svijetu, dok multikulturalne knjige kod djece potiču sposobnost uočavanja karakteristika ljudi, odnosno sličnosti i razlika između njih (Centner, 2007).
- Čitanje kod djece potiče i samopouzdanje, dijete dobiva unutarnju sigurnost, vjeru u sebe, svoje sposobnosti te ostvarivanje pozitivne slike i svijesti o sebi.
Vrijeme za čitanje
Važno je osigurati redovno vrijeme čitanja, trenutak kada se roditelji i djeca mogu potpuno posvetiti jedno drugom i čitati zajedno. Redovito zajedničko čitanje nudi djetetu osjećaj sigurnosti i daje mu nešto čemu se može radovati.
Nekoliko smjernica za zajedničko čitanje…
- Neka dijete sjedi dovoljno blizu da promatra kako roditelj koristi svoje usne za stvaranje zvuka te kako mu oči, lice i govor tijela pokazuju osjećaje – to će pomoći djeci da razumiju priču.
- Čitati djetetovim tempom – omogućavanje vremena za pregledavanje ilustracija.
- Uključiti izražajne komponente ili kretanje u čitanje, dodavati različite glasove, zvukove.
- Dobro je usmjeriti prst na svaku riječ kako bi se djetetu pomoglo da stekne predodžbu o ispravnu smjeru čitanja/pisanja i osvijesti oblik riječi.
- Razgovarati o pročitanom, no ne pretjerivati s pitanjima… Koristiti više otvorena pitanja koja potiču opisivanje, razgovor, izražavanje svog mišljenja.
KVALITETA SLIKOVNICA
Kvalitetan odabir slikovnice kod djeteta stvara interes za čitanje pa dijete voli provoditi vrijeme slušajući priče i uživa u aktivnostima vezanim za slikovnicu koja mu je pročitana. Odabir slikovnice nije jednostavan ni lak posao.
Od rođenja do druge godine života za djecu treba izabrati slikovnice s malo teksta i jasnim, šarenim ilustracijama, kratkim tekstom brojalica te ponavljanjem riječi. Za djecu rane dobi pogodne su knjige izrađene od mekih, trajnih materijala koji se mogu savijati i koji se teško trgaju.
U trećoj i četvrtoj godini života djecu počinju zanimati priče o ljudima, životinjama te svakodnevnim događajima i aktivnostima. U toj dobi pogodne su priče s jednostavnim zapletima kako bi djeca mogla predviđati što će se dogoditi, dok u klasičnim bajkama uživaju te vole opasne situacije koje na kraju završavaju sretno. Tada djeca vole i komične elemente u priči te ponekad i sama izmišljaju nove dramatične i šaljive zaplete ili sama završavaju priču.
U petoj i šestoj godini raspon pažnje je znatno širi pa se djeca mogu usredotočiti na različite književne žanrove, iako su slike i dalje važne te pomažu djeci da bolje prate složenije zaplete (Vizek Vidović i Hrabar, 1999).
Terapeutske slikovnice obrađuju brojne osjećaje te je cilj svake slikovnice da emocionalno opismenjuje dijete. Dakle, da dijete nauči imenovati osjećaj te da ih nauči regulirati uz podršku odrasle osobe. A odrasla osoba dobiva rječnik kako može pomoći djetetu u tom procesu.
Knjižnica
U Valpovu djeluje Gradska knjižnica i čitaonica Valpovo s ljubaznim i stručnim knjižničarkama te ugodnim prostorom dječjeg odjela. Djeca će obožavati posjet knjižnici – učlanite se!
Knjiga kao poklon
U vrijeme darivanja, uz pregršt reklama skupocjenih, plastičnih igračaka, moguće je zaboraviti kako bi knjiga ili slikovnica jednom djetetu bila puno vrjedniji i trajniji dar. Dodatnu vrijednost knjizi kao poklonu možete stvoriti i osobnom posvetom.
Dobrobiti čitanja s djecom su brojne, mogli bismo ih još dugo nabrajati, ali svaki će roditelj i dijete u tom procesu otkriti što njima zapravo znači zajedničko čitanje, zato – uronite u svijet mašte zajedno.