Premda zima ne bi trebala sprječavati boravak djece na otvorenom, u proljeće djeca ipak počinju više, duže i aktivnije biti vani, na zraku, u prirodi. Za razliku od djetinjstva naših baka, djedova, majki i očeva, koji su na otvorenom provodili čitave dane, djetinjstvo današnje djece obilježeno je zatvorenim prostorima i ekranima. Često znamo primijetiti da su igrališta prazna te da se djeca više ne znaju igrati osim uz igraće konzole ili mobitele/tablete. Odrasli su, bez sumnje, direktno odgovorni za „djetinjstvo u zatvorenom“. Važno je podsjetiti na dobrobiti boravka i igre na otvorenom tijekom cijele godine te kako na najbolji mogući način provesti vrijeme s djecom na otvorenom.

ZDRAVSTVENE DOBROBITI

Boravak na zraku važan je prvenstveno za jačanje dječjeg organizma, stvaranje otpornosti i sprječavanje širenja infekcija. U zatvorenim prostorima zbog suhog zraka i smanjene vlažnosti dolazi do isušivanja sluznice u nosu, smanjenog lučenja sluzi, lijepljenja i smanjenja treperenja sićušnih nosnih dlačica čija je uloga čistiti zrak koji ulazi u nos od prašine i drugih tvari te zagrijati zrak kako bi ga bolje pripremio za organizam. Kad je funkcija nosa oslabljena i dijete je izloženo „lošim“ mikroklimatskim uvjetima u zatvorenom prostoru, veća je vjerojatnost da dijete oboli od neke bolesti jer nepripremljen i onečišćen zrak odlazi u pluća. Izlaskom na svjež i hladan zrak sluznica pojačano izlučuje sekret što može prouzročiti curenje nosa i suzenje očiju. Na ovaj se način zapravo pojačava učinak sekreta sluznice nosa (Dječji vrtić Cvrčak, 2017). Boravak na suncu blagotvorno djeluje na upalna zbivanja kože, podiže dječje raspoloženje i razinu vitamina D koji je važan za fizičko i mentalno zdravlje, a njegov nedostatak pridonosi razvoju brojnih bolesti. Smanjenje obolijevanja djece može se postići učestalijim boravkom na zraku i svakodnevnim provjetravanjem prostorija u kojima djeca borave. Naravno, u obzir treba uzeti i da su sva djeca prije izlaska na zrak zdrava.

DOBROBITI ZA SPOZNAJNI RAZVOJ

Iskustvo aktivnosti na zraku značajno je drugačije od onoga u zatvorenom prostoru jer boravak na zraku obogaćuje doživljaj prirodnim bojama, mirisima i zvukovima. U prirodi djeca mogu učiti i istraživati biljke, životinje, stabla, prirodne fenomene i sva četiri elementa. Upoznavanjem vanjskih prostora djeca će steći jasnije, potpunije i preciznije elementarne pojmove o prostornim i vremenskim odnosima.

Istraživanja dokazuju da intelektualne sposobnosti ovise upravo o broju sinapsi u mozgu koje se formiraju ovisno o raznim stimulacijama (Rajović, 2012.). Upravo je kretanje djeteta jedna od važnih stimulacija za mozak djeteta. U neizravnom dodiru s prirodom dijete dobiva mnoštvo podražaja preko osjetljivih receptora u koži što predstavlja jedno od temeljnih iskustava za učenje. Za razvoj mozga posebno je važno da dijete vježba svoja osjetila, a priroda je puna podražaja za sva osjetila. Bez stimuliranja osjetila kontaktom s vanjskim svijetom dijete neće moći spoznati ni razumjeti svijet oko sebe. Djeca u neposrednom kontaktu sa zemljom, blatom i pijeskom dobivaju mogućnost razviti taktilnu percepciju. Istražujući tlo i pronalazeći u njemu različite biljne i životinjske organizme otkrivaju svijet prirode kojoj pripadaju, uče o zakonitostima i promjenama kroz godišnja doba.

DOBROBITI ZA SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ

Važnost boravka na zraku očituje se i u prirodnom načinu poticanja međusobnog druženja djece te druženja djece i odraslih. Aktivnosti na otvorenom utječu na socijalizaciju, stvaranje pozitivne slike o sebi i usvajanje socijalnih kompetencija. Kroz grupne aktivnosti na zraku razvija se timski rad i suradnja. Dogovarajući se oko redoslijeda korištenja određenih elemenata djeca se uče strpljenju, suradnji, dogovaranju i pregovaranju. Veličina vanjskog prostora može potaknuti djecu na osmišljavanje velikih projekata poput složenih igara uloga koji zahtijevaju suradnju. Samosvijest i pozitivno mišljenje o sebi djeca razvijaju svladavajući izazove s kojima se suočavaju u vanjskom prostoru. Tako shvaćaju što mogu sa svojim tijelom i na koji način mogu kontrolirati svoje pokrete. S porastom sigurnosti u nove tjelesne vještine raste i samopouzdanje. „Kad se popnu na vrh tobogana, kad vide da je biljka koju su posadili niknula ili kad s prijateljima izgrade veliku građevinu od drveta, djeca se osjećaju dobro“ (Hansen i sur., 2001: 195).

Svakodnevni boravak na svježem zraku djeci pruža mnoge blagodati te mu, zbog toga, u našem vrtiću pridajemo izuzetno veliku pažnju. Naime, boravak na svježem zraku djetetu je potrebno omogućiti svakodnevno, po svim vremenskim uvjetima, tj. kada je oblačno, sunčano, kišovito, kada pada snijeg i kada su niske temperature. Iznimka su vremenske prilike praćene jakim vjetrom, jakom kišom ili maglom: “Ne postoje loši vremenski uvjeti, nego samo loša oprema”

Kvalitetnim provođenjem slobodnog vremena Vas i vaše djece, pozitivno utječete na svoje i njihovo tjelesno i mentalno zdravlje. Osim toga, kvalitetno provođenje slobodnog vremena uvelike doprinosi prevenciji nepoželjnih ponašanja djece.

Neke AKTIVNOSTI NA OTVORENOM koje možete provoditi s Vašom djecom:

 

• Igra u vrtu: grabljanje, kopanje, čupanje korova, sadnja, zalijevanje
• Igranje loptom
• Bicikliranje
• Rolanje
• Zabava s vodom
• Igra u pješčaniku
• Natjecateljske igre
• Igre skrivača
• Poligoni
• Gađanje stabla češerima
• Pravljenje torte od prirodnih materijala (grančica, listića, zemlje, cvjetića…)
• Izrada kostura dinosaura od grančica
• Proučavanje biljaka i kukaca, potom crtanje istih (dobro je ponijeti i povećalo kako bi se djeca još bolje usredotočila na proučavanje)
• Gumi-gumi
• Školica
• Graničar
• Ledena kraljica

 

SLOBODNA igra prirodnim, neoblikovanim materijalima: Djeci često ne treba poticaj za igru na otvorenom, osobito ako imaju društvo vršnjaka ili odraslih koji nisu zaboravili kako biti dijete. 😊 Sami će pronaći grančice, listiće, cvjetiće te ih iskombinirati na bezbroj maštovitih načina. Poticajnim pitanjima uvijek možete dodatno potaknuti dječju maštu, no ponekad je najljepše samo gledati i slušati kako radi taj mali, kreativni, maštoviti dječji mozak.