RAZVOJ JEZIKA I GOVORA U PREDŠKOLSKOJ DOBI

Govor je najučinkovitiji način primanja i prenošenja informacija, usvajanja novih znanja i sredstvo socijalizacije. I danas, u društvu tehnološkog napretka, govor je i dalje osnovno sredstvo komunikacije među ljudima. Govorom izražavamo svoje želje i potrebe, emocije, mišljenja i stavove o svijetu koji nas okružuje. Najintenzivniji razvoj govora događa se u predškolskom razdoblju djeteta.

Rano prepoznavanje odstupanja govornog-jezičnog razvoja od onog predviđenog za određenu dob te rana intervencija sprječavaju nastanak poremećaja koji se negativno odražavaju na cjelokupan razvoj djeteta.

 

TIJEK RAZVOJA GOVORA I JEZIKA

0-2 mj. *      faza fiziološkog krika i refleksnog glasanja

*      spontano glasanje bebe koje odražava fiziološko ili emocionalno stanje

*      rana usmjerenost na slušanje iznimno je važna u razvojnom smislu

*      odsustvo reakcije odraslih na djetetove inicijative dovodi do zamiranja socijalnih i komunikacijskih sposobnosti djece i do usporavanja razvoja usprkos pravilnoj zdravstvenoj njezi

 

0-3 mj. *      faza fiziološkog krika i refleksnog glasanja

*      spontano glasanje bebe koje odražava fiziološko ili emocionalno stanje

*      rana usmjerenost na slušanje iznimno je važna u razvojnom smislu

*      odsustvo reakcije odraslih na djetetove inicijative dovodi do zamiranja socijalnih i komunikacijskih sposobnosti djece i do usporavanja razvoja usprkos pravilnoj zdravstvenoj njezi

 

2-6 mj. *      gukanje, faza brbljanja

*      u ovoj dobi djeca svijeta, bez obzira na rasu i

*      kulturu proizvode sve moguće glasove ljudskog govora

*      isto tako se glasaju i djeca oštećena sluha, jer produkcija nije namjerna

*      tijekom tih pokušaja dijete postupno stječe kontrolu nad snagom glasa, a kasnije i nad visinom te tako vježba mišiće dijafragme i glasnica

*      pretpostavka kasnijeg zdravog govornog i općeg razvoja je uspostavljanje emocionalne komunikacije u prvim mjesecima života

*      stoga, neka Vas dijete doživi svim svojim osjetilima – vidom, sluhom, njuhom, osjetom topline, njišite ga, pjevajte mu, pričajte mu, grlite ga, mazite ga

 

6-12 mj. *      sužava se glasovni repertoar, nestaju glasovi kojih nema u okolini

*      sve je više glasovnih sklopova sličnih onima koje dijete čuje, dakle proces približavanja vlastitog govora govoru okoline

*      javlja se slogovno brbljanje – nizanje slogova s melodijom i ritmom materinjeg govora pa se često pomisli da su to prave riječi

*      te riječi nemaju značenje, ali dijete uživa u oponašanju i glasovnoj igri

*      razvija se početno razumijevanje ljudskog govora

*      nakon 9 mj. slogovno glasanje postaje puno bogatije

*      dijete spaja različite slogove i izgovara ih sa značenjem uz gestovnu imitaciju (npr. pa-pa kod odlaska)

*      na kraju prve godine svjesno reagira na svoje ime, na riječ “Ne!”, na nalog (“Daj mi loptu!” i sl.) te usmjeruje pogled prema imenovanim predmetima (“Gdje je auto?“, „Gdje je tata?“ i sl.)

*      aktivno mu se povećava pamćenje, reagira na promjene okoline, pojavu nepoznatih (krije se iza majke, sa zanimanjem promatra neznanca)

*      bolno reagira na odvajanje od majke

*      prva riječ se javlja obično od desetog do petnaestog mjeseca života te u sebi nosi zapravo djetetov doživljaj cjeline

*      temelji razvoja govora i jezika postavljaju se tijekom prve godine ,a čine ih ritam, tempo, intonacija, melodija.

 

   

 

OD 1 DO 2 GODINE

Velike su individualne razlike; neka djeca na svoj prvi rođendan govore kratkim rečenicama, a neka to neće činiti ni na drugi.

  • ipak, većina djece progovara u tom razdoblju
  • govorni iskaz je kratak, najčešće jedna riječ
  • uz imena bliskih osoba (koja su u dječjoj produkciji dakako skraćena i promijenjena), tu su najčešće riječi kojima se imenuju životinje, vozila, te neki glagoli(daj, ima , neće) i pokazne zamjenice što ih dijete obilno koristi uz gestu pokazivanja
  • puno više razumije nego što može izraziti riječima
  • izgovor većine glasova je još nejasan i neodređen
  • forsirano vježbanje govora u toj dobi može biti vrlo štetno (traženje da ponavlja za nama kratke riječi ili rečenice, kad mu korigiramo izgovor, ili uskraćujemo sve što ne zatraži na govorno korektan način)
  • poticati govorni razvoj u ovoj dobi znači njegovati sve oblike komunikacije djeteta i odraslih, djeteta i druge djece ( mimiku, gestu, pantomimu, te sve varijante glasovno-govorne komunikacije)
  • nadalje, to znači pokušati razumjeti što nam dijete govori, a svoj odgovor prilagoditi dobi i razumijevanju djeteta
  • govor se najbolje usvaja kroz zajedničku aktivnost s ostalim govornicima

( jednostavnim i melodičnim govorom “bojati” životne situacije – hranjenje, kupanje, šetnje, uspavljivanje, odlazak u trgovinu, kod liječnika i sl.)

 

2 GODINE

  • Uporaba više od deset riječi u govoru, ne moraju to biti riječi iz govora
  • pokazivanje dijelova na lutki kada to od njega tražite.
  • Oponašanje glasanja barem jedne životinje ili vozila.
  • Pokazivanje slike koju mi imenujemo (pred djetetom su njemu poznate slike iz slikovnica, a mi pitamo “A gdje je vuk? i ).
  • Uporaba negacije u govoru (na primjer kad nečega nema ili nešto ne želi, dijete govori “nema”, “neće”, “ne” i ).
  • Ukoliko dvogodišnjak ne govori uopće, ili govori tek nekoliko nejasnih riječi značajno je provjeriti stupanj razumijevanja govora i njegov opći psihomotorni
  • Rani govorni razvoj nije linearan proces, već je krivulja razvoja valovita. Izmjenjuju se faze bržeg razvoja sa fazama zatišja. Posebice je to vidljivo u razdoblju usvajanja motoričkih aktivnosti (prohodavanja, uspinjanja, prenašanja) kad se čini da razvoj govora stagnira, da bi opet u drugoj polovici druge godine izbio u prvi plan s naglim povećanjem rječnika, zrelijom gramatičnošću, usvajanjem pravila jezične

 

OD 2 DO 3 GODINE

U trećoj godini života dijete usvaja bazu materinjeg govora, naglašeno je kreativno u stvaranju rečenica. Koristi sve vrste riječi, ponajviše imenice i glagole.

Gramatički razvoj i stupanj rečeničnog znanja omogućuje mu da kompetentno komunicira sa svojom okolinom ( pita, izvješćuje, traži…)

Izgovor glasova biva zreliji, posebice onih koji ne zahtijevaju veću potrošnju energije i složenije artikulacijske pokrete, te onih koji nisu akustički složeni.

Ostali se postupno dalje razvijaju ,”čiste” te bivaju potpuno zreli s 5,5 – 6 god.

  • rječnik se sastoji od oko 250 riječi
  • rečenice su tročlane i četveročlane
  • pravilno upotrebljava imenicu kad označuje pripadnost ( bracin autić)
  • javlja se glagol “je” u rečenici (To je )
  • razumije složenije naloge (Stavi kocku ispod čaše! i )
  • razumije pročitane kratke priče i bajke
  • moguće ga je razumjeti i do 75 %

 

3 GODINE

  • imenovanje nekoliko desetaka predmeta iz svoje okoline
  • imenovanje radnje na slikama
  • imenovanje jedne boje
  • korištenje dvočlanih i tročlanih iskaza u govoru
  • upotrebljavanje zamjenica
  • izgovaranje svih samoglasnika i 10 do 15 suglasnika jednostavnije tvorbe (p, b, m, t, d, n, k, g, j, v, l, f, h, nj)

 

OD 3 DO 4 GODINE

Tijekom četvrte godine sve se više uočava temeljno obilježje govora koje ga prati od početka , a to je njegova kreativnost.

Svako dijete u tom razdoblju ima svoje bisere.

  • koriste sve vrste riječi i proširuju njihovo značenje
  • vrlo kompetentno komuniciraju sa svojim okolinom, pitaju, izvješćuju
  • govore i kad ih nitko ne sluša – dok se igraju govorom prate radnju – tzv. egocentrični govor
  • izgovor glasova sazrijeva, mnoge teške glasove još uvijek zamjenjuje jednostavnijim, no sve je razgovjetniji cjelokupan

 

4 GODINE

  • gramatika djetetova govora slična gramatici okoline
  • ponavljanje tri broja
  • verbalno izvještavanje o nečemu što se dogodilo
  • protestiranje kada kažete neku netočnost
  • postavljanje pitanja koristeći zamjenice tko, što, zašto, gdje
  • izgovaranje svih glasove koji su navedeni kod trogodišnjaka uz postupno “buđenje” glasova s, z, c, i blago umekšavanje glasova š, ž, č, dž, ć, đ, +lj

 

OD 4 DO 5 GODINA

  • rečenice bivaju složenije, sadrže više glagola
  • sve je zrelije u ovladavanju završecima riječi (komparacija i )
  • izgovor je precizniji, približava se razini odraslog, možda još nema glas “r” ili su palatali(š, ž, č, dž) umekšani, ili ponekad ispušta konsonantske skupine u složenijim strukturama
  • s 5,5 godina trebao bi artikulirati sve glasove
  • rječnik svakodnevno skokovito raste ( raste uvijek i kod odraslog) ali na način da se bogati značenje jedne riječi u njenim različitim kontekstima
  • najveći napredak pokazuje u društveno – jezičnim vještinama služeći se vrlo suptilnim načinima da dobije što želi(namigivanje, neizravni govor, glumatanje, pretjerivanje u uljudnosti)
  • priče bivaju ispričane s uzročno – posljedičnim odnosima
  • svijest o jeziku kao sustavu razvija se postupno (dijete može izvrsno govoriti, ali nije svjesno od čega se sastoji njegov govor – riječi, slogovi, glasovi)
  • polako u dobi od 5,5 – 6 godina dijete počinje percipirati jezik kao sustav, osvješćuje postojanje glasova u riječima, može odrediti koje su riječi duge , koje kratke, prepoznaje riječ ako je rastavimo na slogove ili glasove, može odrediti prvi ili zadnji glas u riječi i sl., dakle ulazi u područje fonematskog što predstavlja važan uvjet za kasnije usvajanje pisanog jezika

 

  1. GODINA
  • u “glavi može čuti” i stanovito vrijeme zadržati i pamtiti zvuk , ali i slijed glasova nekoj riječi što je preduvjet za usvajanje čitanja i pisanja;
  • dijete već u dobi od tri godine može osjećati rimu, dok predškolac može otkrivati riječi koje zvuče slično, a ne znače
  • ŠESTOGODIŠNJAK također može:
  • samostalno ispričati priču
  • razlikovati fonematski slične riječi (suma-šuma, kola-kora i )
  • uočiti pogrešnu riječ u rečenici
  • razumjeti tuđi govor
  • pravilno držati olovku, vući ravne, kružne i uglate crte
  • odrediti prostorne odnose (gore-dolje, ispred-iza, iznad-ispod)
  • shvatiti pojam broja do 10
  • nadalje, šestogodišnjak može “pljeskati na riječ” tj. rastavljati riječi na slogove iako ne shvaća značenje riječi slog
  • potpuno sazrijeva sposobnost glasovne raščlambe i spajanja
    • (npr. Koje glasove ima riječ stol? / Kada kažem s-t-o-l ,koja je to riječ?)

 

PREDŠKOLCI

  • Razmišljanje i govorenje o glasovima
  • Uočavanje postojanja glasova i slijeda glasova u riječima
  • Određivanje prvog i zadnjeg glasa u riječi
  • Pljeskanje na riječi
  • Uočavanje rime

 

SKALA RASTA DJEČJEG RJEČNIKA (Büller, prema Posokhova, 1999)

Dob Najmanji broj riječi Najveći broj riječi
12 – 14 mjeseci 3 58
15 – 17 mjeseci 4 232
18 – 20 mjeseci 44 383
21 – 23 mjeseca 67 707
27 – 30 mjeseci 171 1509
3 – 4 godine 598 2346

 

SKALA DOGOVORNOG I POČETNOG RAZVOJA GOVORA (skala napravljena prema istraživanjima L. Žurbe i E. Mastjukove, 1998, prema Posokhova, 1999)

STUPANJ RAZVOJA Približna dob očekivane pojave (mjesec)
Reakcija koncentracije na govornu komunikaciju 1
Osmijeh tijekom komunikacije 2
Gukanje i smijeh: adekvatna reakcija na intonaciju (beba se veseli kada joj se obraćamo nježno, rastužuje se i plače kada se obraćamo hladno, bezosjećajno – bez obzira na sadržaj poruke); protivljenje prekidanju vidnog kontakta ili komunikacije (kada odrasli odlazi) 3-4
Određivanje smjera zvuka, aktivno gukanje i „pjevanje“, prepoznavanje poznatog glasa 5
Brbljanje 6
Spremnost za zajedničko igranje na temelju naučenog glasovnog reagiranja 7
Reakcija na nepoznato lice, ponavljanje slogovnih sekvenci ma-ma itd. 8
Gestovno igranje i komunikacija, oponašanje intonacije sugovornika 9
Razumijevanje govora u konkretnoj poznatoj situaciji, upotrebljavanje 1-2 slogovne sekvence sa značenjem u okviru konkretne situacije (pa-pa kod odlaska), ispoljavanje raspoloženja promjenama u glasu, oponašanje izraza lica sugovornika. 10
Upotrebljavanje 3 slogovne sekvence sa značenjem u okviru konkretne situacije 11
Upotrebljavanje 3-4 slogovne sekvence sa značenjem u okviru konkretne situacije, razumijevanje jednostavnih naloga dopunjenih gestom. Prve smislene riječi. 12
Rječnik se povećava do 6 riječi; dijete razumije jednostavan nalog bez gesta; pruža veći broj imenovanih poznatih predmeta. 15
Može pokazati (dodirnuti) jedan imenovani dio tijela, rječnik se sastoji od 7 do 20 riječi. 18
Dodiruje tri imenovana dijela tijela (vidljiva), spontano upotrebljava rečenicu s dvije riječi, rječnik sadrži oko 20 riječi. 21
Dodiruje 5 imenovanih dijelova tijela (vidljiva), rječnik se sastoji od najmanje 50 riječi; izvršava dva naloga u pravilnom redoslijedu („Podigni lutku, donesi je“, „Idi u kuhinji i donesi šalicu“), neadekvatno u govoru upotrebljava „ja“ i „ti“, rečenica se sastoji od 2 riječi. 24
ADEKVATNO UPOTREBLJAVA U GOVORU „ja“ i „ti“, „ne, nije, nema“, ponavlja dvije brojke u ispravnom redoslijedu, ima pojam „jedan“; razumije i upotrebljava  „više“, „još“, „drugo“. 30
Rječnik se sastoji od oko 250 riječi; spontano upotrebljava rečenice s tri-četiri i više riječi, pravilno upotrebljava imenicu kada označuje pripadnost (bracin autić), „je“ u rečenici (To je auto), množinu imenica i glagola; izgovara svoje ime i prezime, spol, dob; razumije naloge kao što su „Stavi kocku u kutiju“, odgovara na pitanje „Gdje je…?“, „Tko…?“. Razumije kratke priče i bajke. 36

 

POVEZANOST RAZVOJA GOVORA I MOTORIKE

Znanstvenici   koji   proučavaju   razvoj   dječjeg   živčanog sustava,   a   posebice   razvoj   govora,   otkrili   su   veliko stimulativno značenje funkcije ruku. Zašto si osoba koja u trenutku ne nalazi potrebnu riječ, često pomaže gestama? I  obrnuto:  zašto  dijete  dok  crta,  nesvjesno  plazi  jezik? Fiziolozi su dokazali da razina razvijenosti dječjeg govora izravno  ovisi  o  stupnju  formiranosti  finih  pokreta  prstiju ruku.  Tako  je  otkrivena  slijedeća  zakonitost:  kada  razvoj pokreta   prstiju   odgovara   dobi,   razvoj   govora   je također  normalan.  Kada  razvoj  fine  motorike  zaostaje, zaostaje i razvoj govora. Što su djetetovi prstići aktivniji, to se bolje    ostvaruje    njegov    govorni,    emocionalni    i intelektualni razvoj. Vrlo dobru stimulaciju pružaju kratke ritmične dječje pjesmice koje se prate pokretima prstiju, igre prstima „Sjene životinja“, „Ovaj ide u lov“ itd. Ostale korisne aktivnosti za razvoj fine motorike  i posljedično, govora:

  • Sastavljanje figura od malih drvenih ili plastičnih štapića/šibica
  • Igra plastelinom
  • Crtanje u brašnu

Rani pokazatelji govorno-jezičnog kašnjenja kod djece:

  • Dijete u prvoj godini života znatno manje brblja i spontano artikulira od svojih vršnjaka
  • Slabije ostvaruje kontakt očima
  • Prva riječ se pojavljuje kasnije nego kod ostalih vršnjaka
    (prosjek pojavljivanja je između 10. i 14. mjeseca života)
  • U dobi od 10 – 14 mjeseci ne odaziva se na svoje ime
  • Dijete u dojenačkoj dobi vrlo slabo reagira na zvukove
  • S navršenom prvom godinom života ne pokušava komunicirati govorom ili gestama
  • U dobi od 15 mjeseci ne razumije i ne koristi geste
  • Dijete s 16 -18 mjeseci ne razumije i ne odgovara na jednostavne naloge (npr. „Daj mi!“, „Baci!“…)
  • Ne pokušava imitirati govor odraslih
  • Roditeljima se čini kao da dijete „ima neki svoj vlastiti govor“
  • S 2, 5 godine ne razumije i ne ispunjava dvostruke naloge (npr. „Baci loptu i donesi medu.“…)
  • Dijete s 2 – 2, 5 godine ima manje od 50 riječi u ekspresivnom govoru

 

Za uredan govorno-jezični razvoj važno je da:

  1. Ograničite vrijeme koje vaše dijete provodi na mobitelu, računalu, tabletu, smartphoneu, gledajući televiziju.
  2. S djetetom birate sadržaje koji su prikladni njegovoj dobi.
  3. Komunicirate s djetetom u svim situacijama: tijekom hranjenja, presvlačenja, kupanja, igranja jer se na taj način razvija djetetova želja i potreba za komunikacijom.
  4. Imenujete: dijelove tijela (na djetetu, sebi, lutki), osobe, igračke, odjeću, hranu, pribor za jelo.
  5. Provodite kvalitetno vrijeme sa svojim djetetom: igrate se s njim, pričate mu svoje priče, čitate. Tražite od djeteta da sudjeluje u komunikaciji.
  6. Čitate djetetu od najranije dobi. Neka dijete bude uključeno na način da gleda tekst, fotografije, lista slikovnice, postavlja pitanja, izmišlja završetke priče.
  7. Slušate sve što dijete govori i ostavite mu dovoljno vremena za odgovaranje na vaša pitanja.
  8. Igrate s djetetom jezičnih igara (igre riječima, asocijacije, rime, pjesme, brojalice).
  9. Govorite pravilno jer ste vi glavni govorni model svom djetetu. To ne znači da mu se trebate obraćati strogo i ozbiljno kao odraslome, ali ne iskrivljujte izgovor glasova kada mu se obraćate.
  10. Ne ispravljate dijete i ne inzistirate da dijete „kao papagaj“ ponavlja riječi, fraze ili rečenice za vama. Dijete će vas samo početi oponašati i upotrebljavati riječi u skladu sa svojim mogućnostima kada za to bude spremno.
  11. Ne posramljujete dijete zbog načina govora i ne dopustite drugima da to čine.
  12. Omogućite socijalne kontakte s drugom djecom i odraslima, uz stvaranje situacija i prilika u kojima će dijete što više glasno govoriti: dramatizacije, igre uloga, prepričavanje priča i događaja, pjesmice, zagonetke i sl.RAZVOJ JEZIKA I GOVORA U PREDŠKOLSKOJ DOBI

 

 

 

 

 

 

 

Prekomjerno konzumiranje raznih medijskih sadržaja bez roditeljskog nadzora rezultira brojnim negativnim posljedicama na djetetov razvoj:

 

  1. Otežava djetetov razvoj govora i jezika jer je djetetovom mozgu potrebno puno više vremena da obradi neku informaciju nego što mu ga mediji daju.
  2. Ometa dječju pažnju i koncentraciju, usporava razvoj mozga i tjelesnog metabolizma i može dovesti do pretilosti.
  3. Može uzrokovati poremećaj spavanja, pojavu raznih vrsta ovisnosti i agresivnosti.
  4. Djeca se sve manje druže sa svojim vršnjacima, a poznato je da je dječja igra s vršnjacima jako važna za spontani razvoj govora.
  5. Sati provedeni pred „ekranima“ često su razlog rjeđeg druženja roditelja i djece. Za dijalog je potrebno dvoje, a roditelj je djetetu najvažniji sugovornik.
  6. Crtani filmovi na stranom jeziku mogu utjecati na razvoj nefunkcionalnog jezika (dijete zna ponoviti cijele dijaloge super junaka, ali u neprimjerenoj situaciji) i smanjeni razvoj materinskog jezika kao osnove za razvoj stranih jezika.
  7. Dijete može polako početi gubiti interes za svakodnevnu interakciju s okolinom jer se lako navikne na jednosmjernu komunikaciju s medijskim sadržajima u kojima je samo slušatelj i govor ne upotrebljava aktivno. Često dijete lako i brzo pronalazi sadržaje na mobitelu ili računalu, ali ne zna odgovoriti kako se zove ili koliko ima godina.

 

Dijete neće pamtiti vrijeme koje ćete provesti zajedno „gledajući u ekrane“, ali će im trajno u sjećanju ostati izlet u prirodi, zajednička igra skrivača ili čitanje priče prije spavanja.

 

LITERATURA:

  • Andrešić, D. I sur. (2010). Najčešći poremećaji jezično-govorne komunikacije djece predškolske dobi. Zagreb: Planet Zoe.
  • Posokhova, I. (1999). Razvoj govora i prevencija gvoornih poremećaja u djece. Zagreb: Ostvarenje d.o.o.
  • Herljević, I. i Posokhova, I. (2002). Govor, ritam, pokret. Pjesme
  • i igre za razvoj govora. Vježbe prstima i rukama za razvoj mikromotorike i govora. Zagreb: Ostvarenje d.o.o.
  • Peti-Stantić, A. i Velički, V. (2009). Jezične igre. Zagreb: Alfa d.o.o.

 

 

 

 

 

Pripremila:

                                                                                                                       Jelena Lacković, mag. paed.