Mjesec hrvatske knjige obilježen je aktivnostima unutar vrtića, ali i intenzivnom suradnjom s Gradskom knjižnicom i čitaonicom. Djeca naših “Žabica”, “Pčelica”, “Slonića” i “Bombončića” posjetili su knjižnicu gdje su sudjelovali u zanimljivim radionicama i čitanju slikovnica.

Čitanje djeci od najranije dobi neizmjerno je važno, a u nastavku ćemo navesti nekoliko najvažnijih teza vezanih za čitanje djeci rane i predškolske dobi prema dosadašnjim istraživanjima.

• Roditelji imaju značajnu ulogu u razvijanju čitalačkih navika: ako djeca imaju priliku vidjeti odrasle da čitaju, vjerojatnije je da će i sama razviti čitalačke navike i vještine (Pergar i Hadela, 2020).
• Dijete od malih nogu uči o svijetu oko sebe, čuje zvukove i glasove, a iako ne razumije njihovo značenje, osluškuje ton, način na koji se izgovaraju te tako i samo započinje stvarati zvukove (Pergar i Hadela, 2020).
• Slušajući odrasle kako čitaju i čitajući zajedno s njima, dijete uči nove riječi, stvara rečenice i priče, obogaćuje svoj rječnik i razvija vještine čitanja.
• Uz obogaćivanja rječnika i govora, čitanje djeci omogućuje i mašti te kognitivni i emocionalni razvoj.
• Kada djeca i odrasli čitaju zajedno, to stvara posebnu vezu i prisnost, jača emocionalne veze i stvara posebne emocionalne trenutke za dijete, kao i odraslu osobu (Stričević i Čunović, 2013).
• Pričanjem priča djetetu predškolske dobi razvija se djetetova pozornost, vještina slušanja te razumijevanje da priča ima početak, sredinu i kraj (M. Čudina-Obradović, 2008).
• Rano čitanje omogućuje djetetu bolji razvoj rječnika, da djeca koja dolaze iz siromašnih obitelji ranim čitanjem mogu nadoknaditi određene obrazovne nedostatke; odnosno mogu poboljšati svoj kognitivni i govorni razvoj (Stričević i Čunović, 2013).
• Djeca koja su premala za razumijevanje smisla priče mogu biti umirena glasom roditelja koji mu čita. Za bebu i roditelja su to posebni trenuci povezivanja, bliskosti, opuštanja i ugode. Za bebe je izuzetno važno slušanje različitih zvukova i glasova, te njihovo ponavljanje, a korisno je i mijenjati visinu, jačinu i ton glasa tijekom čitanja kako bi se djetetu omogućila pomoć u razvoju receptivnog rječnika i slušne osjetljivosti (Debeljak, 2021).
• Dakle, čitanje od rane dobi, osim što utječe na akademska postignuća, čitanje utječe i na kognitivni razvoj, razvoj socijalnih vještina, emocionalni razvoj, razvoj jezika, potiče pamćenje i pažnju, razvija maštu, jača samopouzdanje, kao i vezu između djece i odraslih (NRES, 2017. prema Pergar i Hadela, 2020).
• Čitanjem informativnih knjiga (enciklopedija) kod djece se potiče radoznalost i širi se njihovo znanje o svijetu, dok multikulturalne knjige kod djece potiču sposobnost uočavanja karakteristika ljudi, odnosno sličnosti i razlika između njih (Centner, 2007).
• Čitanje kod djece potiče i samopouzdanje, dijete dobiva unutarnju sigurnost, vjeru u sebe, svoje sposobnosti te ostvarivanje pozitivne slike i svijesti o sebi.

Za kraj, nekoliko citata o LJUBAVI PREMA ČITANJU I KNJIGAMA…

„Onaj tko ne voli čitati nije pronašao pravu knjigu za sebe.” – J.K. Rowling

„Oh, kako je dobro biti među ljudima koji čitaju knjige.” – Rainer Maria Rilke
„Postoje gora zlodjela od paljenja knjiga. Jedno od njih je ne čitati knjige.” – Josip Brodsky

„Knjiga je dar koji možeš otvarati opet i opet.” – Garrison Kellior

„Čovjek koji ne čita dobre knjige nije nimalo bolji od čovjeka koji uopće ne čita.” – Mark Twain